Razbacivanje ikre
Neke ribe jednostavno razbacuju ikru po akvarijumu. Kod ove metode je interesantno da ribe koje je koriste u mnogim slučajevima to rade grupno. Ikra je slobodno razbacana širom akvarijuma. Poznate vrste: Haracini i Ciprinidi
Izgradnja gnijezda
Neke ribe grade gnijezdo u lišću a neke od mjehurića, mužijaci se brinu o gnijezdima a ženke bi trebalo izbaciti iz mrijestilišnog akvariujuma. Kod ove metode treba imati poklopac radi boljeg održavanja temperature u gnijezdima koja su uglavnom pri površini vode. Poznate vrste: Guramije, Anabantidi
Kopanje jama u pijesku
Neke vrste ciklida kopaju jame u pijesku i u njih polažu ikru. Poznate vrste: Ciklidi iz jezera Malawi i Tanganyika
Polaganje ikre na kamenje
Neke vrste ciklida polažu ikru na kamenje. Uglavnom na ravne kamene ploče mada to nije isključivo. Poznate vrste: Ciklidi iz centralne i južne Amerike
Pećine
Neke vrste riba polažu ikru u pećine koje im prethodno obezbijedimo. Pećine uglavnom pravimo od kamenja. Poznate vrste: Ciklidi iz centralno-Afričkih rijeka i jezera.
Mnogi akvaristi uzgajaju ribe radi prodaje, naravno ima i onih koji uzgajaju ribu radi ličnog užitka te stjecanja novih iskustava. Uzgoj akvarijumskih ribica je u principu veoma jednostavan postupak, izuzev nekih ribljih vrsta poput "Symphysodon aequifasciatus sp." ili "symphysodon discus" kojeg moramo spomenuti jer je to takozvani
"kralj akvarijuma".
Kako su ovi tekstovi pisani s ciljem upoznavanja akvarista amatera sa osnovama akvaristike, tako nećemo pisati opširne i detaljne teme za profesionalni uzgoj ribe.
Osnovna pravila:
* Za mrijest izaberite samo zdrave ribe sa najprivlačnijim bojama
* Prije mrijesta ribu hranite samo kvalitetnom hranom, najbolja je živa hrana
* Maksimalno posvetite pažnju kvalitetu vode. Kiselost i tvrdoća vode moraju biti svedene na mjere preporučene za određene riblje vrste. Koristite sredsta za dotjerivanje vode prvenstveno od proizvođača .
* Cijeli postupak je najbolje obaviti u prethodno pripremljenom akvarijumu za mrijest
* Obavezno pribaviti informacije o ribama koje želite mrijestiti, u smislu da li jedu svoju ikru ili štite i sami podižiu svoje mlade. U prvom slučaju je veoma bitno na vrijeme odvojiti par od ikre kako bismo je zaštitili od roditelja koji u velikom broju ribljih vrsta jedu vlastitu ikru. Skoro sve vrste ciklida su fantastični roditelji za svoj riblji podmladak, tako da če se i sami starati o mladima od samog izlijeganja pa do njihovog odrastanja na veličinu koja je sigurna za samostalan boravak u akvarijumima.
* Ne preporučuje se mrijest u mješovitom akvarijumu jer će ikra/mlađ najvjerovatnije biti napadnuta od strane drugih riba.
* Obavezno cijelo vrijeme pratiti kvalitet vode.
Ovo su neka osnovna pravila kod amaterskog uzgoja ribe, kojih se početnici trebaju pridržavati. Poslije prvog legla predstoji samopouzdanje koje vas tjera na komplikovanije mrijestove i tako mrijest za mrijestom postajete profesionalac koji je dobrodošao u naše udruženje. Sretno!
Osnovna podjela akvarijumskih riba, prema mrijestu jeste:
• Ikrašice (snose ikru)
• Živorotke (rađaju žive mlade)
Danas je na tržištu zastupljeno jako puno vrsta hrane na akvarijumske ribe. Stotine proizvođača širom svijeta proizvode ovakvu hranu, manje-više uspješno. Od svih proizvođača izdvajamo Tetra-u i Sera-u kao dokazano najbolje proizvođače kako lisnate, granulaste, svježe pakovane zamrznute,... pa do hrane u tabletama i td.
Ribe možete hraniti:
1. suhom hranom (listić, granula..)
2. smrznutom hranom (larve komarca, riba...)
3. hranom koju sami pripremite (goveđe srce, oslić...)
4. živom hranom (kišna glista, tubifex...)
Najbolje je kombinovati sve ove vrste hrane, tako da povećamo mogućnost zadovoljenja svih vitamina i svega potrebnog iz hrane za svoje ribe.
Neke ribe borave pri vrhu akvarijuma i njih treba hraniti hranom koja sporije potone na dno akvarijuma, za muljare, pleco-e, bocije i ostale ribe koje borave na dnu akvarijuma najbolje je koristiti hranu u tabletama jer ona odmah potone na dno.
Pripremanje kišnih glista:
Gliste treba pokupiti sa čistog zemljišta, staviti ih u čistu vodu na neko vrijeme, isjeći ih žiletom na komade koji su dovoljni na ribe da ih progutaju i te komadiće dobro oprati od zemlje koja se nalazi u glistama te nahraniti ribe.
Pripremanje goveđeg srca:
Zaledite goveđe srce i izribajte ga na sitnom ribežu, dodajte zelenu salatu, grašak, oslić te sve smiksajte u sokovniku. Kada je gotovo dodajte želatin i smjesu istisnite kroz cilindar za šlag na tanke prutiće, ponovo zaledite. Kasnije otkidajte komadiće i hranite ribu.
Artemija:
Hranjenje mlađi artemijom je najbolje rješenje kod uzgoja ribe. Kada se ikra izleže i mladi proplivaju, počnite sa hranjenjem artemijom.
Jaja artemije možete kupiti u akvarističkim radnjama u pakovanjima raznih veličina koja se čuvaju na hladnom mjestu(frižider). Za izlijeganje rakova iz tih jaja vam je potrebna jedna boca, vazdušna pumpa sa raspršivačem, medicinska šprica, 15-ak cm pvc crijeva prečnika 5mm (da se može postaviti na špricu) i posoljena voda. U bocu naspite slanu vodu, malo više od pola boce te je postavite u akvarijum tako da se temperatura vode u boci izjednači sa temperaturom vode u akvarijumu, u bocu ubacite raspršivač i uključite vazdušnu pumpu. Kada se temperatura izjednači, u bocu ubacite jaja artemije omjera: na bocu od 1 litra - jedna mala kafena kašikica artemije. Ostavite 10-ak sati i vi imate rakove, otprilike za 20 sati svi rakovi se trebaju izleći iz jaja. Naravno tako kvalitetna jaja nemožemo naći na našem tržištu pa če vam na dnu boce uvijek ostati ne izleženih jaja. Ovaj omjer koji sam gore naveo je dosta za jednodnevno hranjenje jednog legla ribe. Kada se rakovi izlijegu izvadite bocu iz akvarijuma i odstranite raspršivač, pustite da se rakovi smire (3-4 min) i špricom preko crijeva pokupimo samo rakove te ih ispustimo u akvarijum direktno na mlađ. Ovdje je pametno koristiti jedno malo sito napravljeno od ženske najlon štramplice na koje možemo iz šprice ispustiti rakove tako da se riješimo slane vode i onda samo rakove ubacimo u akvarijum.
Održavanje ukvarijuma je usko vezano sa uređenjem akvarijuma. Naime, u akvarijum treba stavljati pijesak i kamenje tamnije boje jer se ribe na tamnijoj podlozi osjećaju sigurnije nego na svijetloj koja ih uznemirava, tako da time sprječavate stres kod riba te njihovo oboljevanje. U akvarijume sadite što više bilja (osim ciklidnih akvarijuma - biotop Afrika) jer je bilje ujedno najbolji mogući filter za vaš akvarijum. Stavljanjem raznih komada drveta u akvarijum obezbjeđujete mjesta za skrivanje svojim ribama, a ukoliko imate pleco-e oni će se osjećati veoma ugodno zaljepljeni na drvo. Po nekim tekstovima iz knjiga najadekvatnija drva za korištenje u akvarijumu su bukva, hrast, bor, vrba ali je naravno važno da se svako drvo satima kuha da se izbjegne stvaranje gljivica u akvarijumu, i opet je upotreba tih vrsta drveta upitna. Mangrovo drvo(ili Japi) je jako korisno za akvarijum jer zakišeljava vodu ali je problem cijena ovog drveta.
Podlogu u akvarijumu treba postaviti sa padom od zadnje strane prema naprijed kako bi se otpaci od hrane te izmet skupljali naprijed gdje ih je lakše odstraniti te tako održavati vodu čistom. Mnogi akvaristi praktikuju pravljenje zida u akvarijumu visine 10cm na nekih 15-20cm od prednjeg stakla te nazad nasipaju pijesak i sade bilje a naprijed ostavljaju čisto staklo radi održavanja čistoće.
Filter treba imati veću protočnost od zapremine akvarijuma bar dva puta. U filteru je potrebno imati spužvu za mehaničku filtraciju, aktivni ugalj za hemijsku i keramiku ili pijesak granulacije 5mm za biološku filtraciju. Raspored medija u filteru nije isključivo određen jer se u mnogim zemljama postavljaju tako da voda prvo prolazi kroz biološki filter pa hemijski i tek onda kroz mehanički, u našoj zemlji je praksa obrnut raspored medija, tako da mislimo da to i nije od velike važnosti ali ipak radi lakšeg održavanja filtera možda je bolje mehanički filter postaviti prvi.
Vodu je potrebno izmjenjivati minimalno svakih sedam dana po 20% od zapremine akvarijuma. Naravno voda koju usipamo u akvarijum treba biti prethodno pripremljena, tj oslobođena od hlora, metala, algi, nečistoća. Najpametnija odluka je napraviti šemu izmjene vode na prekidače jer nosanje i dopunjavanje vode kantama je veoma težak i nelogičan postupak kod većih akvarijuma. Potrebno je obezbijediti bure (veličina bureta zavisi od količine vode koja se izmjenjuje), dva komada pvc crijeva, jedna potopna pumpa, jedan prečiščivać vode, jedan ventil, jedan prekidač i to je to.
Ukoliko dođe po naglog razvijanja alge u akvarijumu onda treba pristupiti češćim izmjenama vode, jer je ustajala voda u većini slučajeva uzrok pojave alge. Pri preobilnom hranjenju ribe možete izazvati pojavu infuzorije (bijela zamučenost vode) što može negativno uticati na osjetljive ribe te tako izazvati škržna oboljenja kod njih usljed otežanog disanja u takvoj vodi.
Sa hranom nemojte eksperimentisati, pridržavajte se hranjenja suhom hranom (kupovna) i tek kada mislite da ste spremni za pripremanje žive hrane pristupite tome, ali oprezno.
Svjetlo u akvarijumu nemojte držati non-stop upaljeno, praktikujte da svjetlo bude upaljeno 8-10 sati dnevno.
Vodite računa o tome koju temperaturu vode podnose ribe koje držite. Ako imate veliki akvarijum i jedan grijač nije dovoljan da ugrije vodu, pogotovo ako se izmjenjuju veče količine vode, onda postavite dva grijača.
U akvarijum je potrebno dovoditi vazduh. To se radi vazdušnim pumpama preko raspršivača. Obratite pažnju na kvalitet kamena(raspršivača) dali ispušta fine sitne mjehuriče ili krupne koji iritiraju ribe. Vazdušna pumpa mora biti uvijek uključena.
Malo je onih koji naprave odluku šta žele, to kupe i mirni su do kraja života. Naime većina ljudi na samom početku kupi manji akvarijum standardnih mjera 60-70cm x 30cm x 38cm sa osnovnom pratećom opremom i unutra nabaca nekoliko vrsta ribica koje su se trenutno našle u akvarističkoj radnji gdje je kupljen i akvarijum. Tako da se u tom akvarijumu pronađe nekoliko muljara, algar, par skalara, dvije tri vrste tetrica, jedna bocija, bete, i kod nekoga ko je baš loše sreće, pokoja akara, lifalili, konvikt...
I šta se onda desi? Kod nekoga masakr u akvarijumu, kod nekoga ne, ali svakako "to nije to" prije ili kasnije. Neračunajući one koji nisu akvaristi, tj koji akvarijume kupuju za ukrašavanje restorana i drugih sličnih prostora, istina je da će svaki onaj koji akvarijum kupi zato što ga privlači život ribica ubrzo početi istraživati porijeklo raznih akvarijumskih riba te uslove u kojima one žive u prirodi. Pa tako saznati koje ribe je lijepo ili moguće držati sa kojim drugim ribama, zatim kakvo bilje koristiti ili da li uopšte saditi bilje u akvarijume sa određenim ribljim vrstama, kakvo uređenje u akvarijumu praviti za odabrane ribe, i mnogo drugih uslova koji su veoma bitni za jednu zaista ugodnu sredinu u akvarijumu kako za one u koji se u njemu nalaze tako i za samog vlasnika kada mu ribe pruže svu ljepotu izgleda i ponašanja, a što je i suština akvaristike.
Da li želite držati tetre ili ciklide ili neke druge ribe ili pak želite mješoviti akvarijum, odluka je vaša. Ono što je bitno i što je već gore spomenuto jeste da pazite na zahtjeve raznih ribljih vrsta. Ako se odlućite na tetre, gupije, ksife, guramije, sijamske borce, i mnoge druge slične riblje vrste u akvarijumu planirajte i biljke. Akvarijumi za sve ove riblje vrste ne moraju biti veliki, ali ne i pretjerano mali. Naša odluka je minimalno 5l za jednu ribu, mada je manje naseljen akvarijum naravno puno bolji.
Ako se odlučite za ciklide, biljke nemojte planirati u akvarijumu,(izuzetak su diskusi, skalari, kribenzisi, ramireziji i još po neke vrste ciklida) afrički ciklidi i biljem zasađen akvarijum je čisti promašaj, slično je i sa većinom ciklida iz amerike. Jako bitno za napomenuti jeste da kod diskusa planirate što veći akvarijum jer je naša odluka za njih 50l za jednog diskusa.
Ovdje je nekakav odnos idelne postavke akvarijuma pa se vi ravnajte prema njemu na više ili manje.
* akvarijum: 60cm x 30cm x 38cm (do 65l)
* rasvjeta: 2x18w
* grijač: 150w do 32C
* filter: vanjski sa protokom od 120 litara po satu
* zračenje: 1 vazdušna pumpa
* ribe: dva muljara, jedan algar, 5 tetri, dva ciklida(skalar)
* bilje: dva amazonska mača, četiri valisnerije
Naravno, ukoliko želite duplo veći akvarijum vi ćete udvostručiti sve navedeno, osim vazdušne pumpe i grijača. Grijač udvostručujete na svakom četverostrukom uvečanju zapremine.Kod kupovine akvarijuma pazite da je izrađen po pravilnim mjerama u odnosu na zahtjevano staklo. Naime, akvarijumi do 100l se prave od stakla 6mm, do 300l se prave od stakla 10mm, preko 300l od 15mm i više, a mi preporučujemo lamitex - laminirano staklo. Mi smo izradili dva akvarijuma od lamitexa: 540l i 430l od laminirane 8 (2x8mm)Uz akvarijum obavezno uzmite poklopac jer je jako koristan osim što akvarijum estetski izgleda ljepše.Postolje kupite ili izradite od metalne konstrukcijeZa filter nemojte štedjeti pare, jer je to jako bitan dio opreme. Bitno za napomenuti je da filter treba imati protok dva puta zapremina akvarijuma na sat. Preporučujemo "Atman" kanister filtere.Grijač je važno uzeti sa snagom od 150watta minimalno jer oni sa manjom snagom ne mogu zagrijavati vodu do 32C, što je nekada bitno kod nekih ribljih vrsta.Kod kupovine vazdušne pumpe obavezno provjerite da li ima bučan rad, jer će vam ubrzo početi ići na živce.Rasvjeta u akvarijumu je veoma važna za pravilan razvoj bilja. Sada postoje razne vrste rasvjetnih tijela, ali je za akvaristiku najadekvatnija neonska rasvjeta. Potražite neonske lampe pod nazivom "natura", a izbjegavajte one sa običnim bijelim svjetlom.Kod kupovine riba obavezno posvetite pažnju na kompatibilnost ribljih vrsta i tako nemojte miješati afričke i američke ciklide sa tetrama, gupijama, i ostalim miroljubivim ribama. Ciklidi su teritorijalne i ratoborne ribe, mnogi od njih su predatori (jedu druge ribe) tako da morate paziti kod kupovine istih. Naravno kod ciklida su izuzetak diskus, skalar, kribenzis i ramirezi, ovo su četiri vrste ciklida koje možete držati sa sitnom ribom ali morate paziti na neke vrste tetre da ne naude skalarima i ramirezijima (obrnuta situacija) jer su skalari manje-više neaktivne i mirne ribe a ramireziji su poznati i kao najosjetljivije ribe u slatkovodnoj akvaristici (DH 3, PH 6).
Akvarijumi se postavljaju na stabilna postolja izrađena od metalne konstrukcije zbog težine vode, pijeska, kamena u njima. Neki akvaristi postolja zidaju ciglama ili betonom radi sigurnosti, ali tu je naravno mana promjene mjesta akvarijuma u kući ili stanu. Postavljanje akvarijuma na razne police pričvršćene na zidove stana, ne dolazi u obzir kao i izrada postolja od drveta. Drvena postolja nisu dozvoljena zbog promjene oblika drveta naročito ako je sto rađen od sirovog drveta te zbog vlage koja je uvijek prisutna oko akvarijuma raznim postupcima kao što su izmjena vode, prskanje od mjehuriča vazdušne pumpe i slično.
Kod smještanja akvarijuma treba dobro razmisliti i odabrati najbolje mjesto u prostoriji. Akvarijum treba postaviti blizu utičnice jer je potrebno priključiti opremu na struju, akvarijum netreba stavljati iza vrata jer ga vrata pri otvaranju mogu razbiti, treba izbjegavati mjesta izložena direktnoj sunčevoj svjetlosti zbog zelene alge koja se na suncu nekontrolisano razvija.
Što se tiče same izrade akvarijuma važno je napomenuti pravilan izbor debljine stakla te kada se "kutija" zalijepi ojačati je pomoćnim staklenim prečkama koje se lijepe: jedna po dužini na dno u položaju "na kant", po jedna na prednju i zadnju stranicu pri samom vrhu akvarijuma i dvije koje će ih premostiti.
Akvarijumski sto treba nivelisati da bude ravan ali ne u odnosu na pod jer pod u većini slučajeva nije idealno ravan, tako da voda u akvarijumu nebi bila manjeg nivoa na jednoj strani akvarijuma u odnosu na drugu, to je ujedno i opasno jer je veći pritisak na jednu stranicu akvarijuma, osim što je neugledno. Iznad akvarijuma netreba vješati teške predmete jer uvijek postoji mogućnost da padnu i razbiju akvarijum. Pod prostorije treba obavezno provjeriti, naime treba provjeriti njegov sastav. Novije građevine imaju ploče saljevene od armiranog betona i u tom slučaju nema bojazni od preopterećenja poda, ali starije građevine imaju prazne podove u kojima se nalaze betonske grede otprilike na svakih 45-60cm tu treba posebno obratiti pažnju na položaj tih greda kako akvarijum nebiste postavili na samo jednu gredu.
Akvarijume dijelimo na dvije osnovne skupine:
- Slatkovodni akvarijumi
- Morski akvarijumi
Akvarijumi se uglavnom prave od silikonom ljepljenih stakala, mada ima i akvarijuma rađenih od pleksiglasa, drvenih ploča, kamena, zidanih idr.
Nekada je bila praksa da se stakleni akvarijumi uramljuju u metalne okvire što i nije pametna odluka. Razlog je slijedeći: metalni okviri moraju biti u rađeni precizno bez odstupanja od pravih uglova niti za 1-2 mm. Ukoliko je okvir blago uvrnut, možda za oko i neprimjetno, kada u njega zalijepimo stakla ona će pod pritiskom vode tražiti maksimalan oslonac na ram, te tako usljed uvrtanja pući.
Idealno ljepljenje akvarijuma se postiže sa staklom i silikonom bez dodatnih ramova. Najsigurniji način ljepljenja je taj da dno bude postavljeno unutar mjera, tj na dno se sa strane lijepe bočne stranice akvarijuma, s tim da prednja i zadnja stranica (duže stranice) imaju punu dužinu akvarijuma.
Postolje od akvarijuma je potrebno izraditi od metalne konstrukcije, naravno sa idealnim mjerama bez nagiba i ispupčenja ili ulegnuča, po volji konstrukciju postolja ukrasiti oblogom od medijapan (drvenih) ploča. Između akvarijuma i postolja potrebno je staviti stiropor 1cm-1,5cm, radi amortizacije usljed zemljotresa i ostalih poljuljavanja objekta u kome se nalazi akvarijum, kako voda nebi pod pritiskom polomila staklo.
Poklopac od akvarijuma je bitan zbog smanjenja isparavanja vode iz akvarijuma, boljeg smještaja rasvjete, te sprečavanja upada raznih predmeta u akvarijum. Poklopci se izrađuju od drveta, stakla, plastike. Kod drvenih poklopaca je potrebno unutrašnjost preći bojom za čamce i spojeve zaštititi silikonom radi dužeg trajanja.
